Alergije

Alergija je reakcija organizma i imunološkog sustava na tvari iz okoline. To je u biti burno reagiranje na pogrešne podražaje, na alergene kao što su peludi, trava, grinje iz prašine i drugi čimbenici u našem okolišu.

Organizam alergične osobe alergen prepoznaje kao stranu tvar i reagira na njega stvaranjem simptoma alergijske reakcije, te mobilizira obrambeni sustav.

Još uvijek se pouzdano ne zna zbog kojeg razloga nastaju alergije. Zna se da važnu ulogu prvenstveno imaju geni, ali na alergije ne utječe samo nasljedni faktor nego i drugi čimbenici, prije svega način života. Tako, na primjer, pušenje cigareta i boravljenje u zagušljivoj okolini povećava mogućnost da dođe do alergija.

Postoje dva oblika alergijskog rinitisa. Prvi oblik koji još nazivamo i peludnom hunjavicom ili polenoza, javlja se od ranog proljeća do jeseni. Tada u zraku ima najviše alergena koji izazivaju alergiju, kao što su pelud, trava, korov, drveće, plijesan i sl.
Osim sezonskog, postoji i trajni alergijski rinitis koji uzrokuju alergeni s kojima dolazimo u kontakt tijekom cijele godine, a to su grinje, kućna prašina, životinjske dlake, duhanski dim, brašno, itd.

Alergijske tegobe najčešće su upala nosne sluznice, curenje iz nosa, kihanje, otežano disanje, svrbež u nosu, nadraženost nosne sluznice, suzenje i peckanje u očima, alergije na koži, osim na koži, svrbež kože i sl.

Od alergije do astme

Alergije su najčešći uzrok astme, a najviše u mlađoj životnoj dobi. Prethodno spomenute tegobe posljedica su upale na otvorenim površinama tijela koje komuniciraju s vanjskom svijetom. Upalu nosne sluznice pokreće vlastiti obrambeni sustav – reakcija pokrenuta IgE protutijelima.

Kada se udahne neka strana tvar - alergen, u dišnim putovima koji provode zrak kroz pluća, razvije se oteklina, crvenilo, pojačano lučenje sluzi i grčenje malih mišića koje obavijaju dišne cjevčice, te stoga dolazi do gušenja i kašlja koji zovemo – astma.

Liječenje

Izbor lijekova za liječenje alergija je širok. Za liječenje astme lijekovi su priređeni u raznim oblicima  za udisanje, za uzimanje na usta, u oblikuj injekcija i sl.

Nekoliko korisnih savjeta:

- preventivno uzimanje lijekova
- praćenje peludnog kalendara
- u vrijeme najveće koncentracije peludi u zraku (između 10 i 16 sati) izbjegavajte boraviti u prirodi, te zatvarajte prozore
- tijekom vožnje automobilom neka prozori budu zatvoreni
- svakodnevno usisavanje životnog i radnog prostora
- ne pušite i ne izlažite se duhanskom dimu
- kućne ljubimce nakon šetnje dobro iščetkajte
- ne konzumirajte med i propolis, te ne koristite kozmetičke preparate na njihovoj bazi
- u jesen izbjegavajte šetnje šumom, osobito u onim dijelovima koji su prekriveni suhim lišćem
- ne postavljajte sami dijagnozu i ne određujte sami sebi terapiju