Glavobolja

Glavobolja je jedna od najčešćih bolnih stanja, a češće se javlja kod žena. Dokazano je da je glavobolja u 90% slučajeva rezultat blagog poremećaja zbog emocionalne napetosti ili produljenog stezanja mišića glave i vrata uzrokovanog nepravilnim položajem vratne kralježnice.

Također je mogu uzrokovati povišena temperatura, gripa ili stres, PMS, mamurluk, apstinencija od kave i alkohola, upale uha, ždrijela i sinusa, bolesti zubi i desni, te neki lijekovi.

Glavobolje se dijele na primarne, kod kojih se ne može utvrditi uzrok nastanka, i sekundarne koje su posljedica nekih drugih bolesti. U primarne glavobolje spadaju migrena, tenzijska glavobolja, i tzv. cluster glavobolja, dok u sekundarne glavobolje spadaju one izazvane kašljanjem, naporom, spolnom aktivnošću i nekim sličnim naporima.

Migrena – neugodni životni suputnik

Migrena je rjeđa od obične glavobolje, a prepoznaje se po pulsirajućoj boli jedne polovice glave. Često je praćena mučninom, povraćanjem, te osjetljivošću na svjetlo ili buku.
Migrenu uzrokuju stres, nepravilan san, trauma, prehrana, atmosferske ili hormonalne promjene. Migrena također može biti i nasljedna.

Osnovna razlika između drugih vrsta glavobolje i migrene jest to što je migrena periodična i pulsirajuća glavobolja koja dolazi u napadajima, te je najčešće lokalizirana u jednoj strani glave, dok  druge glavobolje mogu biti stalno prisutne ili se bol javlja u cijeloj glavi.

Prema klasifikaciji Međunarodnog društva za glavobolju, migrene se prema simptomima dijele na migrene s aurom, bez aure, bazilarna migrena i sl., no za sve njih karakterističan je navedeni opis boli. Pri pojavi glavobolja, odnosno migrena, najbolje je odmah potražiti liječničku pomoć.

Oboljeli od migrene imaju drukčije mozgove od zdravih ljudi. Otkriveno je da ljudi koji pate od strahovitog i učestalog napadaja migrene, imaju dio moždane kore deblji nego što je to uobičajeno. No znanstvenici još uvijek nisu sigurni da li je to uzrok ili posljedica migrene.
Dokazano je da je taj zadebljani dio kore vezan za senzore podražaja, te utječe i na osjetljivost na bol, tako da su migrenozni ljudi pojačano osjetljivi na sve vrste boli.

Za uspješno liječenje migrene važno je uspostaviti točnu dijagnozu, utvrditi učestalost napadaja i plan liječenja lijekovima dostupnim na tržištu.

Takozvana Cluster glavobolja, jedna je od rjeđih oblika glavobolje, a značajno više pogađa muškarce nego žene. To je jaka glavobolja u području oka ili sljepoočne kosti uz suzenje i crvenilo oka, začepljenost nosa i znojenje na čelu i licu. Uzrokovana je stresom, vrućinom, izostavljanjem obroka, te alkoholom.

Glavobolja tenzijskog tipa - Nastaje zbog stiskanja (kontrakcije) mišića, a naziva se još i psihomiogena, neurotična ili stresna glavobolja. Može trajati od pola sata do tjedan dana.
Bol je u obliku pritiska i stezanja poput obruča, obično u predjelu čela, ali i u potiljku. Može biti blaga, ne više od obične nelagode, no može biti i neugodna. Može biti prisutna blaga mučnina, ali nikad nema povraćanja i osjetljivosti na svjetlo ili zvuk.
Osim na bol u glavi, bolesnici se žale i na druge tegobe - punoću u trbuhu, stezanje u grlu, lupanje srca, razdražljivost, teškoće koncentracije i pamćenja. Riječ je zapravo o dugotrajnoj napetosti mišića glave i vrata kao tjelesnom izrazu psihičke napetosti.

Kronična tenzijska glavobolja češća je od epizodične. Karakteristike boli su iste, samo je intenzitet slabiji. Bitna karakteristika je da osjećaj boli nikad ne prestaje, iako varira u intenzitetu do gotovo nezamjetljive glavobolje.

Brojna rješenja na raspolaganju

Treba pokušati neku od metoda opuštanja koje su vam na raspolaganju (od autogenog treninga, preko joge, masaže, pilatesa i sl.). Svatko će prema osobnim sklonostima izabrati najprikladniji način usklađivanja.

Upotreba lijekova je dvojaka: ako su napadaji rijetki, liječi se sam napadaj migrene, ali ako su učestali, tada se svaki dan daju sredstva za njihovo sprječavanje.

Pri vrlo intenzivnim napadajima koji ne reagiraju na opisanu terapiju, potrebno je liječenje u bolničkim uvjetima.

Ako su posrijedi vrlo česti napadaji migrene (računa se više od tri napada mjesečno), pristupa se profilaktičkom liječenju svakodnevnim uzimanjem lijekova.
Ne treba posebno naglašavati da svako liječenje mora biti pod stalnim nadzorom liječnika, jer neodgovarajuća primjena lijekova može uzrokovati teške poremećaje.

Neki bolesnici vrlo su dobri kandidati za liječenje akupunkturom, što svakako treba pokušati, a i fizikalna terapija, posebno kod tenzijskih glavobolja u kombinaciji s degenerativnim promjenama na vratnoj kralježnici, može biti od koristi.