Kosti

Kost (latinski - "Os"), ili koštano tkivo je vezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu. Sve kosti u ljudskom tijelu zajedno čine ljudski kostur a zajedno s mišićima kosti čine sustav organa za kretanje. Između epifize i dijafize nalaze se zone rasta. Na tim zonama kost raste u dužinu dok okoštavanjem dijafize raste u širinu. Kost u dužinu raste do između 16. i 23. godine, a poslije toga samo u širinu, postupkom okoštavanja.
Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i mišićima tako da mogu pokrenuti tijelo brzinom do 45 km/h. Kosti su čvrste i jake, šuplje unutrašnjosti, stoga nisu teške te čine samo 14% naše ukupne tjelesne mase (lakše su od mišića). Kosti su žive tvari u našem organizmu, pa se stoga i  obnavljaju kad se prelome. Ljudski kostur ima 206 kostiju.

Građa kosti

• Čvrsto koštano tkivo prožeto je kanalićima oko kojih su kružno poredane koštane stanice, koje u međustanični prostor izlučuju kalcij i fosfor što kostima daje čvrstoću. Kanalićima prolaze krvne žile i živci.
• Hrskavica je glatka i čvrsta savitljiva nadopuna kostima a smanjuje trenje u zglobu.
• Spužvasto koštano tkivo jest koštano tkivo ispunjeno šupljinama i išarano malim potpornjima koji čine kosti jakima ali ne i preteškima.
• Pokosnica obavija kost i čvrsto prirasta uz nju. Građena je od posebnog vezivnog tkiva.
• Koštana srž - Cijevaste šupljine dugih kostiju i šupljine u spužvastom tkivu ispunjene su koštanom srži koja proizvodi većinu krvnih stanica.

Sastav kosti

Kosti su aktivno živo tkivo u tijelu. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. 10 % kostiju čini voda. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima, a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol. Kosti su građene od minerala (pretežito kalcija) i drugih kemijskih tvari koje kosti čine tvrdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari stanice izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada kalcij iz kostiju "odlazi" u organe kojima je potrebniji (npr. u trudnoći ili pri živčanoj napetosti).

Kostobolja

Bolovi u zglobovima i mišićima, kostobolja, križobolja... Što napraviti da se osjećamo bolje te da se, što je moguće prije, vratimo svakodnevnim aktivnostima. Vjerojatno svatko ima svoj, već prokušani recept kako živjeti s križoboljom i kako joj doskočiti. Međutim, očajavanje je ono što vam je tada najmanje potrebno. Prihvatite se posla i pokušajte svom zapuštenom tijelu vratiti kondiciju koju zaslužuje. Postavite si konkretna pitanja o tome što želite, iskreno odgovorite i odredite si realne ciljeve. Korak po korak, iz dana u dan osjećat ćete se bolje. A ako ova formula i zakaže, ne brinite. Preispitajte ciljeve koje ste sami sebi  odredili. Možda se već tu potkrala greška. Prepoznajte je na vrijeme!

Klasični simptom  kostobolje (gihta) je bol u zglobu na kraju nožnog palca. Ali giht se može pojaviti na bilo kojem drugom zglobu na rukama i nogama, kao na koljenu, ramenima i laktovima. Giht nastupa naglo, izaziva jake bolove i zadržava tri do pet dana. Ali  ona se nažalost može ponovo pojaviti i trajati znatno duže.

Postoji više faktora, koji mogu dovesti do gihta ali glavni uzrok je abnormalno visok udio mokraćne kiseline u krvi, bilo da tijelo producira višak ili se ona ne može normalno izlučivati. Mokraćna kiselina je otpad pri staničnoj aktivnosti. Kad udio mokraćne kiseline u krvi raste, mogu nastati kristali natrijevog nitrata. Nagomilavanje kristala nije samo po sebi simptom.
Visoki krvni tlak i pretilost su također faktori, koji tome pridonose.

Giht se većinom pojavljuje kod muškaraca, jer žene bolje izlučuju mokraćnu kiselinu kroz bubrege. Giht je klasična bolest muškarca srednjih godina, koji su preteški i previše piju. Ali često se javlja i kod zdravih ljudi. Jaka dehidracija može dovesti do napada gihta.

Što učiniti prilikom obavljanja svakodnevnog posla?

Saginjanje, podizanje i nošenje tereta -  teret treba jednakomjerno rasporediti na obje ruke. Podizanje tereta s poda uvijek mora biti savijanjem u koljenima, a ne pregibanjem naprijed cijele kralježnice. Teret treba nositi naslonjen na trbuh, na spuštenim rukama. Ako ga nosimo na leđima, netko treba pomoći dignuti ga.
Kod vezanja cipela, bolje je nogu podignuti na rub stolice ili na neko drugo povišeno mjesto.

Sjedenje - radna površina treba biti u visini koja omogućuje uspravno sjedenje, bez saginjanja naprijed ili podizanja ruku. Noge u koljenu i kuku trebaju biti savijene pod pravim kutom, a naslon stolice treba podupirati donji dio leđa.

Kućni poslovi -  način obavljanja kućnih poslova, prilagodite sebi -  peglati se može i sjedeći, a prilikom usisavanja treba stajati uspravno i kretnje činiti rukom, a ne cijelim tijelom. Ručno pranje rublja treba se obavljati na prikladnoj visin. Ako se vade predmeti iz niskog ormarića, ispred njega treba kleknuti, a ne saginjati se. Ako su predmeti visoko, treba stati na stabilnu stolicu ili kućne ljestve, a ne istezati ruke i stajati na prstima.

Vožnja automobila - sjedeći položaj u automobilu mora osiguravati pravilan, uspravan, a nikako poluležeći položaj. Natkoljenice su u odnosu na trup pod pravim kutom, a potkoljenice lagano ispružene. Ruke trebaju biti lagano savijene u laktu.

Što učiniti prilikom odmaranja?

Odabrati ortopedski madrac koji ne smije biti niti pretvrd niti premekan. Madrac na kojem spavamo mora imati prilagodljivu površinu i elastičnu jezgru kako bi našim leđima pružio pravilnu potporu i kako bi našem tijelu bili osigurani prirodni pokreti. Za naše tijelo nije dobar niti tvrd niti mekan madrac, već je bitno da naš madrac pravilno raspoređuje masu tijela koje se pritom potpuno rasterećuje.