Stres

Stres (engl. stress) doslovce znači udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se i stresori ("udarači").
Pojam stresa u užem smislu označuje reakciju organizma na djelovanje vanjskog stresora.

Sklop emocionalnih i tjelesnih reakcija do kojih dolazi kada neki događaj smatramo i percipiramo opasnim ili uznemirujućim, nazivamo stres.

U dijelovima mozga označenim kao hipotalamus i hipofiza započinju te reakcije čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano lučenje adrenalina.
Ritam disanja snažno se ubrzava, naprežu se mišići i šire se zjenice. Kraće rečeno, stres možemo definirati kao stanje u kojem je poremećena unutrašnja ravnoteža organizma.

Stresni podražaj je svaki podražaj koji dovodi pojedinca do stanja stresa. To može biti sve što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita, gužva u prometu, pretrpan dnevni raspored, ali i svaki "krivi" pogled neke osobe itd.
Koji podražaj će kod pojedinca uzrokovati stres ovisi o subjektivnom značenju podražaja, intenzitetu i trajanju, te osobnoj osjetljivosti osobe koja mu je izložena.

Važno je suočavanje sa stresom, što podrazumijeva ponašanje i sposobnosti pojedinca da riješi problem. Ponovljena izloženost istom stresnom podražaju može dovesti ili do prilagodbe ili do sloma. Što se ranije primijete pokazatelji stresa, može se na razne načine utjecati na njegov razvoj jer se stres postupno razvija.

Direktni pokazatelji

Ukoliko ste razdražljivi, nervozni, bijesni ili tužni, vaše reakcije i emocije odaju stres.
Gubi se osjećaj spokoja i zaštićenosti, optimizma, a onemogućeno je i zdravo spavanje.

Uznemirenost i strah direktni su pokazatelji stresa. Energija, volja, elan i motivacija zamijenjene su umorom, tromošću, pasivnošću i nezainteresiranošću. Pojavljuje se i niži prag osjetljivosti na bol. Pulsirajuće glavobolje, problemi s aknama, svrab na koži, učestale prehlade, kao i bolovi u leđima često su neprimjetni ali vjerodostojni pokazatelji stresa.

Posljedice stresa

Izložimo li naš organizam prevelikom ili predugom stresu, centri u mozgu postaju zagušeni neugodnim porukama koje prenose hormoni te nastaje manjak neurotransmitera serotonina, noraderenalina i dopamina zbog čega se ne osjećamo dobro.

Psihički stres koji nadilazi psihičke obrambene mehanizme, osim na autonomni živčani sustav, utječe i na endokrinu regulaciju, te remeti funkcije različitih tkiva i organa, među kojima i imunološki sustav.
Najčešći uzrok stresa su emocionalna opterećenja kao što su strah, napetost, nelagoda, a mogu se manifestirati na koži kao pojačano crvenilo, osjećaj vrućine, bljedilo i znojenje.
Pod utjecajem stresa može doći do raznih psihosomatskih oboljenja kao što su povišen tlak, čir na želucu, bolesti srca i krvnih žila, alergije, tegobe s kralježnicom, dijabetes i karcinom.

Stres i probava

Stres se najčešće manifestira posredstvom probavnog trakta. Mučnina, nadutost, vjetrovi i nemiran želudac samo su neki od prvih simptoma koji se niko ne smiju zanemariti.

Iako stres utječe na želudac, najveći utjecaj ipak je na debelo crijevo. Naime, hrana se zadržava u želucu samo trideset minuta, a da bi djelomično probavljena prošla kroz cijelu dužinu crijeva, treba od najmanje 48 do 72 sata. Prisutnost stresa još više usporava probavu, pa hrana može fermentirati i zaostajati u crijevima, što dovodi do zatvora ili problema s vjetrovima.

Stres također remeti ravnotežu probavne flore, mikroorganizama koji pomažu u procesu probave. Neke od tih bakterija mogu postati žarište toksičnih tvari koje iz probavnog trakta mogu prijeći u krvotok.

Stres i koža

Na temelju brojnih istraživanja danas se pouzdano zna da akutni i kronični stres imaju važnu ulogu u razvoju brojnih kožnih bolesti.

Bolesti kod kojih stres utječe pogoršanje promjena su psorijaza, atopijski dermatitis, vitiligo, kronična idiopatska urtikarija, angioendem, lichen rube planus, akne i alopecija areata. Ove bolesti nazivamo još i psihosomatskim dermatozama.

Bolesnici koji boluju od tih bolesti često imaju i naglašenu emocionalnu reakciju zbog vidljivosti kožnih promjena i potrebu za izolacijom.

Kako riješiti problem?

Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način.
Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sedativi te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres.

Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi djeluju tako da potiču izlučivanje neurotransmitera serotonina, noradrenalina i dopamina, ali time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka.

Mnogi svakodnevno uzimaju velike količine kave, cigareta, alkohola, čokolade ili svega zajedno. Sve to ne smanjuje stres već stvara ovisnost razbijajući prirodne antistresne mehanizme. Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni bi čovjek trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih štetnih učinaka.

Isplanirajte svoj dan tako da gospodarite svojim vremenom, a ne ono vama. Nemojte se ustručavati reći ne kad ste preopterećeni, no nemojte niti odbijati pozive za izlazak i druženje.
Naime, dokazano je da večernji izlazak u dobrom društvu povećava količinu oksitocina koji u našem tijelu djeluje kao protulijek stresu. Ekspresivne tehnike kao što su čišćenje doma, ples, pjevanje, rad u vrtu, trčanje, sport, šetnje, pa čak i bezazleno preslagivanje predmeta, mogu vas obraniti od vašeg neprijatelja.

Podrška prijatelja, obitelji i voljene osobe kao i druženje sa njima mogu imati veliki utjecaj na suzbijanje stresa. Zdrav i kvalitetan san kao i promjena pojedinih nezdravih životnih navika, možda čak i poslovne okoline pomoći će vam da se osjećate bolje.
Prije svega, budite važni sami sebi i poklanjajte si svu potrebnu pažnju.

Opuštanje

Opuštanje je jedan od najdjelotvornijih načina da se ponovo zadobije snaga.
Prokušane discipline (joga i sl.) ili posebne tehnike potpuno je svejedno jer su dobrodošla sva sredstva koja pomažu da pronađete sklad duha i tijela.

Opuštanje ne poništava uzrok stresa, ali ublažava njegovo djelovanje na tijelo i duh. Smanjuje se napetost mišića i oni se opuštaju. Potom slijedi opuštanje glatkih mišića cijelog organizma (crijeva, želuca, bronha, mokraćnih kanala). Svrha je opustiti sve napete mišiće i ukloniti unutarnje grčeve koji nam blokiraju energiju.

Mala, vrlo jednostavna vježba za opuštanje zasniva se na disanju.
Obavlja se navečer u krevetu i prekida začarani krug umora: zatvorite oči, dlanove položite na trbuh, ne pritišćući ga, pa sporo izdišite i udišite. Ponovite to nekoliko puta.
Ova vježba opušta dijafragmu i pospješuje dotok kisika, a time i uklanjanje toksičnih tvari iz tkiva.

Spavanje

Među najvažnijim uvjetima uspješnog opuštanja svakako je priprema za spavanje.
Osoba koja se zna dobro opustiti zaspat će bez teškoća. Mozak će lako dostići stanje alfa (stanje između budnosti i sna). Tijekom noći opuštanje mišića bit će kvalitetno, a time će i san biti bolji.

Prenapete osobe ostaju napete i za vrijeme spavanja. To objašnjava njihova teška, mučna buđenja. Djelovanje opuštanja na spavanje očituje se i u tome što se ujutro budimo odmoreniji i s vremenom nam treba sve manje sna.
Dakako, san je individualna potreba, različita od osobe do osobe.