Bol u leđima

Odmah iza glavobolje, bolovi u leđima danas su drugi najčešći razlog zbog kojeg ljudi odmah traže pomoć liječnika.

Stručnjaci upozoravaju da razna liječenja i terapije ne mogu biti trajna rješenja jer su problemi s kralježnicom, u biti, odraz nezdravog načina života.

Tegobe povezane s kralježnicom najčešće se svode na bolove u lubsakralnom dijelu (križobolja), te u vratnom dijelu kralježnice. Ti bolovi su često popraćeni napetim ili bolnim mišićima, te smanjenom ili bolnom pokretljivošću.
Kao posljedica toga bol se može pojaviti i u nogama i rukama, popraćena trnjenjem.

Prvi simptomi pojavljuju se kao osjećaj nelagode najčešće u vratnom i donjem dijelu, a može se osjetiti umor i napetost mišića  upravo u tim predjelima. To su zapravo prvi znaci kojima nas tijelo upozorava da nešto ne funkcionira, te da bismo nešto trebali poduzeti, te je upravo u toj, početnoj, fazi intervencija najuspješnija.
Ukoliko zanemarimo te prve signale naše kralježnice, vrlo brzo može doći do težih reumatskih bolesti kao što su artroza, fibromialgija (zvana stresni reumatizam), te upalne reumatske bolesti i drugi oblici.

Kralježnica je koštani stup dug oko 75 cm u muškaraca i 65 cm u žena. Sastoji se od 33 kralješaka koji su međusobno povezani, u vratnom, grudnom i slabinskom dijelu međukralježničnim kolutima (disci intervertebrales), a u krstačnom i trtičnom dijelu su srasli i čine istoimene kosti. Podupire ju oko 140 mišića koji upravljaju njezinim pokretima - od mišića vrata, leđa i prsnog koša, do mišića trbuha i dna zdjelice.

Od 33 kralješka, 24 ih je povezano međukralježničnim kolutima koji elastično raspodjeljuju opterećenja. U svakom kolutu nalazi se vanjski vezivni prsten, a u sredini mekana jezgra, koja poput opruge ublažava potrese pri prijenosu sila.
Ta jezgra je poput hladetinaste mase koja kod mladih ljudi sadrži i do 88 % vode. Promjene u mekoj jezgri započinju već u pubertetu, a s godinama se sadržaj tekućine smanjuje čak na 70 %. No unatoč promjenama međukralješničnim diskusima, njihovo se opterećenje s godinama ne smanjuje.

Kako bi naš "stup" ostao sačuvan, ponekad je nažalost potrebna pomoć liječnika i intenzivno liječenje lijekovima, fizikalnom terapijom, detonizirajućom masažom, laserom i kiropraktikom.

Što učiniti?

Najbolja prevencija za bolove u leđima je tjelesna aktivnost. Najvažnije je svakodnevno vježbanje leđnih i trbušnih mišića s redovitim fizičkim aktivnostima, kao i pravilno obavljati kretnje pri raznim poslovima kao što je podizanje tereta, savijanje i sl.

Pravilno disanje od velike je važnosti. Naime, mišići koji omogućuju disanje odgovorni su i za pravilno držanje. Vježbe disanja koje se primjenjuju u jogi, pilatesu i u nekim borbenim vještinama, osnažuju ove mišiće i čine ih fleksibilnijima. Dovoljnom primjenom nekih od vježbi disanja postići ćete uspravnije držanje, a pokreti tijela postaju laganiji.

Za zdravu kralježnicu najbolji sport je plivanje, kao i vožnja biciklom, te hodanje.
Pravilna prehrana i dovoljna količina vode nezaobilazan su faktor u liječenju svih bolesti, pa tako i u suzbijanju bolova u leđima. Naime, dovoljnim unosom bjelančevina povećava se mišićna masa, a najmanje šest do osam čaša vode dnevno doprinijeti će zdravlju diskova među kralješcima, kao i drugim organima i funkcijama povezanim s leđima.

Ako postoje problemi s tjelesnom težinom, potrebno je smršaviti. osobe s većom tjelesnom masom često bole leđa i zbog dodatnog tereta što ga njihova leđa moraju nositi.
Onaj tko cijeli dan sjedi, u slobodno vrijeme ne bi trebao samo sjediti pred televizorom, već za promjenu otići u šetnju, na plivanje ili se baviti nekim drugim sportom.
Tko fizički radi, treba se odmoriti, ali i paziti na to da pri tome uvijek ispravno sjedi i leži.

Neizostavni dio prevencije za ovakvu vrste bolova, definitivno je spavanje na tvrdom ortopedskom madracu jer cijela leđa moraju imati takvu podlogu da osigura ravan i ispravan položaj kralježnice.